Novi Dayton - Hrvatima entitet i Mostar kao glavni grad?

[herceg_jadran]

23.09.2005 19:27
ANALIZA
Novi Dayton - Hrvatima entitet i Mostar kao glavni grad?
Autor Piše Miroslav Vasilj

"Nesavršeni mir" sintagma je kojom se, pišući o Daytonskom mirovnom sporazumu, u svojoj knjizi služio bivši predsjednik ratne vlade Herceg Bosne, a danas haaški osumnjičenik Jadranko Prlić, što je najvjernija ocjena stanja u BiH. Bliži se deseta obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma čija je veličina bila u zaustavljanju najkrvavijega sukoba na tlu Europe nakon II. svjetskog rata, no o poslijeratnom razdoblju kao da se nije razmišljalo.

Bosanskohercegovački "mir" očituje se u državnopravnom ustroju koji je jedinstven u svijetu jer su tri naroda gurnuta u dva entiteta i jer država nema gotovo nikakve ovlasti. Približavanjem desete obljetnice i sam tvorac poslijeratne BiH Richard Holbrooke kazao je da je Dayton luđačka košulja koju BiH sa sebe treba skinuti. Zbog toga Holbrooke s nekoliko pravnih stručnjaka i politologa iz SAD-a i Europe izrađuje novi ustav te zemlje, no u samoj BiH, s obzirom na dosadašnje iskustvo s Holbrookeom, inicijativa je dočekana suzdržano. Potporu donošenju novoga ustava dali su i europski parlamentarci u Strasbourgu te mnogobrojne europske komisije za Balkan i nevladine organizacije.

Sama procedura izmjene Daytona i više je nego jednostavna. Ustav se može mijenjati ako postoji natpolovična većina glasova iz reda svih triju naroda u oba doma parlamenta. No, s obzirom na bosanskohercegovačke prilike, malo je vjerojatno da će se promjena dogoditi na taj način jer srpska strana, koja je preko Republike Srpske dobila državu u državi, ni pod koju cijenu ne želi se odreći ratom stečene privilegije.

Zanimljivo je da je upravo srpski pregovarački tim u Daytonu bio najnezadovoljniji potpisanim sporazumom, no kako je vrijeme odmicalo, srpski politički vrh shvatio je da je Dayton legalizirao genocid nad Hrvatima i Bošnjacima te da je RS odličan okvir za obranu srpskih nacionalnih interesa. Danas, kada se BiH pokušava približiti euroatlantskim integracijama, srpska je strana označena kao glavni kočničar pozitivnih procesa u toj zemlji.

Naime, Srbi se grčevito bore da se ovlasti koje je dobila Republika Srpska ne prenose na državnu razinu iako je Europska komisija preporučila jačanje državnih institucija. Zbog toga se svako malo, bilo da je riječ o starim visokim predstavnicima ili pak o aktualnom engleskom lordu Paddyju Ashdownu, poteže za smjenom srpskih političara. Međutim, iz RS stiže jasna poruka koju je uputio smijenjeni član Predsjedništva BiH Mirko Šarović: "Možete nas smjenjivati koliko hoćete, ali mi ćemo uvijek pronaći novi politički kadar koji će pod svaku cijenu štititi RS". I upravo se to i događa.

Srpska politika u BiH ide i korak dalje. Tako je predsjednik RS Dragan Čavić upozorio da će se RS odcijepiti ako se bez pristanka srpske strane uđe u pregovore o izmjeni Daytonskog mirovnog sporazuma. Svako malo se i iz Beograda prijeti opstojnosti BiH povezujući sudbinu Kosova s BiH. Vrlo opasne izjave davao je i sam srpski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković koji je najavljivao da će se, dobije li Kosovo neovisnost, RS pripojiti Srbiji. Srpski političari ističu kako bi mijenjali ustav samo u slučaju da se ne dira RS te da se unutar BiH osnuje hrvatski entitet.

Srpska strana ima i jaku međunarodnu potporu britanske, francuske i ruske diplomacije, a samoga Ashdowna zbog dosadašnjih mlakih poteza prema RS mnogi nazivaju najvećim zaštitnikom Republike Srpske. S druge strane, politički predstavnici Bošnjaka imaju dvojaku politiku prema izmjeni ustava. Formalno se zalažu za novi ustav koji bi BiH uredio kao građansku republiku bez nacionalnih posebnosti, s bosanskom nacijom, ali u praksi ništa ne čine kako bi se došlo do novoga ustava. Takvo ponašanje bošnjačke politike ocjenjuje se činjenicom da je Republika Srpska nepovratno izgubljena za Bošnjake. Zbog toga se bošnjačka politika fokusirala na očuvanje Federacije BiH u kojoj Bošnjaci dominiraju nad Hrvatima.

Federacija BiH, čiji je idejni tvorac bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, tihim se izmjenama ustava tijekom godina pretvorila u bošnjački građanski entitet u kojemu bošnjačka strana bez hrvatskih glasova može donijeti bilo koju odluku. Razlog je to što hrvatski dužnosnici u Sarajevu često napuštaju parlament i federalnu vladu. Sve to rezultira sustavnim prelijevanjem novca iz hrvatskih područja u bošnjačka, zatiranjem prava na hrvatski j**** u javnim medijima i prosvjeti, stalnim napadima na uspješne gospodarske subjekte u Hercegovini, nepravednim ustrojem Mostara itd. Kakav je stav bošnjačke strane o ustavnim promjenama, najbolje svjedoči glavni strateg bošnjačke politike, bivši bosanskohercegovački premijer Haris Silajdžić koji je poručio da se Federacija ne smije ukinuti dok se ne ukine Republika Srpska.

Hrvati kao najmalobrojniji narod, iako najveći zagovaratelji promjene ustava s obzirom na neravnopravnost i postupnu transformaciju u nacionalnu manjinu, i dalje lutaju. Hrvatsko političko vodstvo još nema viziju i strategiju kakvu bosanskohercegovački Hrvati zapravo žele. Konsenzus i lijevih i desnih političkih opcija postoji u vezi s potrebom za očuvanjem državnosti BiH, da je BiH domovina hrvatskoga naroda, te u vezi s potrebom ustavnih promjena, no detaljnija strategija kako bi BiH trebala izgledati još ne postoji.

Ustavna neravnopravnost u entitetima dovela je do toga da su Hrvati danas najveći zagovaratelji jačanja državnih institucija. Da sve ide u tom smjeru, potvrđuju i inicijative hrvatske strane o prenošenju ovlasti na državu: javni RTV servis, zakon o visokom obrazovanju, ministarstvo obrane i unutarnjih poslova, ministarstvo poljoprivrede, PDV itd.

Zbog obezglavljenosti hrvatske politike u BiH, pojavljuju se brojne inicijative o okupljanju hrvatskih stranaka bilo da je riječ o stranačkim inicijativama ili pak onoj najozbiljnijoj uzoritoga kardinala Vinka Puljića koji poziva na osnivanje Foruma Hrvata u BiH. Riječ je o instituciji koja bi okupljala sve hrvatske stranke u BiH te znanstvene i kulturne organizacije s hrvatskim predznakom. Njegova zadaća bila bi izrada strategije i prijedloga hrvatske strane o budućem ustavnopravnom uređenju BiH. HDZ i desetak hrvatskih oporbenih stranaka u BiH slažu se da treba jačati općine i državu, no središnja razina vlasti i dalje je upitna. U optjecaju je nekoliko prijedloga: osnivanje hrvatske federalne jedinice koje podupire najveći broj Hrvata, potom kantonalna BiH, BiH ustrojena kao država regija te BiH sastavljena od provincija. Bez obzira na nazive središnje razine vlasti, najbitnije su ovlasti te razine, o čemu također ne postoji konsenzus.

S obzirom na pat-poziciju, jasno je da jedino međunarodna zajednica, ako joj je to u interesu, može pritiskom na srpsku stranu političkim ili ekonomskim sankcijama pokrenuti i natjerati srpsko političko vodstvo da napokon krene u izmjenu ustava. U suprotnom, BiH će i dalje biti europsko neželjeno dijete koje će zbog financijske neodrživosti tolikih razina vlasti morati potonuti. Europa bi tako, namjerno ili ne, u svome dvorištu i dalje imala poligon na kojemu bi mogla provoditi pokuse.

[Michael Buckley]

Herceg could you give a brief translation in English of what the article says ?
Cheers.

[A3eMurderer]

Originally Posted by herceg_jadran

23.09.2005 19:27
ANALIZA
Novi Dayton - Hrvatima entitet i Mostar kao glavni grad?
Autor Piše Miroslav Vasilj

"Nesavršeni mir" sintagma je kojom se, pišući o Daytonskom mirovnom sporazumu, u svojoj knjizi služio bivši predsjednik ratne vlade Herceg Bosne, a danas haaški osumnjičenik Jadranko Prlić, što je najvjernija ocjena stanja u BiH. Bliži se deseta obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma čija je veličina bila u zaustavljanju najkrvavijega sukoba na tlu Europe nakon II. svjetskog rata, no o poslijeratnom razdoblju kao da se nije razmišljalo.

Bosanskohercegovački "mir" očituje se u državnopravnom ustroju koji je jedinstven u svijetu jer su tri naroda gurnuta u dva entiteta i jer država nema gotovo nikakve ovlasti. Približavanjem desete obljetnice i sam tvorac poslijeratne BiH Richard Holbrooke kazao je da je Dayton luđačka košulja koju BiH sa sebe treba skinuti. Zbog toga Holbrooke s nekoliko pravnih stručnjaka i politologa iz SAD-a i Europe izrađuje novi ustav te zemlje, no u samoj BiH, s obzirom na dosadašnje iskustvo s Holbrookeom, inicijativa je dočekana suzdržano. Potporu donošenju novoga ustava dali su i europski parlamentarci u Strasbourgu te mnogobrojne europske komisije za Balkan i nevladine organizacije.

Sama procedura izmjene Daytona i više je nego jednostavna. Ustav se može mijenjati ako postoji natpolovična većina glasova iz reda svih triju naroda u oba doma parlamenta. No, s obzirom na bosanskohercegovačke prilike, malo je vjerojatno da će se promjena dogoditi na taj način jer srpska strana, koja je preko Republike Srpske dobila državu u državi, ni pod koju cijenu ne želi se odreći ratom stečene privilegije.

Zanimljivo je da je upravo srpski pregovarački tim u Daytonu bio najnezadovoljniji potpisanim sporazumom, no kako je vrijeme odmicalo, srpski politički vrh shvatio je da je Dayton legalizirao genocid nad Hrvatima i Bošnjacima te da je RS odličan okvir za obranu srpskih nacionalnih interesa. Danas, kada se BiH pokušava približiti euroatlantskim integracijama, srpska je strana označena kao glavni kočničar pozitivnih procesa u toj zemlji.

Naime, Srbi se grčevito bore da se ovlasti koje je dobila Republika Srpska ne prenose na državnu razinu iako je Europska komisija preporučila jačanje državnih institucija. Zbog toga se svako malo, bilo da je riječ o starim visokim predstavnicima ili pak o aktualnom engleskom lordu Paddyju Ashdownu, poteže za smjenom srpskih političara. Međutim, iz RS stiže jasna poruka koju je uputio smijenjeni član Predsjedništva BiH Mirko Šarović: "Možete nas smjenjivati koliko hoćete, ali mi ćemo uvijek pronaći novi politički kadar koji će pod svaku cijenu štititi RS". I upravo se to i događa.

Srpska politika u BiH ide i korak dalje. Tako je predsjednik RS Dragan Čavić upozorio da će se RS odcijepiti ako se bez pristanka srpske strane uđe u pregovore o izmjeni Daytonskog mirovnog sporazuma. Svako malo se i iz Beograda prijeti opstojnosti BiH povezujući sudbinu Kosova s BiH. Vrlo opasne izjave davao je i sam srpski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković koji je najavljivao da će se, dobije li Kosovo neovisnost, RS pripojiti Srbiji. Srpski političari ističu kako bi mijenjali ustav samo u slučaju da se ne dira RS te da se unutar BiH osnuje hrvatski entitet.

Srpska strana ima i jaku međunarodnu potporu britanske, francuske i ruske diplomacije, a samoga Ashdowna zbog dosadašnjih mlakih poteza prema RS mnogi nazivaju najvećim zaštitnikom Republike Srpske. S druge strane, politički predstavnici Bošnjaka imaju dvojaku politiku prema izmjeni ustava. Formalno se zalažu za novi ustav koji bi BiH uredio kao građansku republiku bez nacionalnih posebnosti, s bosanskom nacijom, ali u praksi ništa ne čine kako bi se došlo do novoga ustava. Takvo ponašanje bošnjačke politike ocjenjuje se činjenicom da je Republika Srpska nepovratno izgubljena za Bošnjake. Zbog toga se bošnjačka politika fokusirala na očuvanje Federacije BiH u kojoj Bošnjaci dominiraju nad Hrvatima.

Federacija BiH, čiji je idejni tvorac bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, tihim se izmjenama ustava tijekom godina pretvorila u bošnjački građanski entitet u kojemu bošnjačka strana bez hrvatskih glasova može donijeti bilo koju odluku. Razlog je to što hrvatski dužnosnici u Sarajevu često napuštaju parlament i federalnu vladu. Sve to rezultira sustavnim prelijevanjem novca iz hrvatskih područja u bošnjačka, zatiranjem prava na hrvatski j**** u javnim medijima i prosvjeti, stalnim napadima na uspješne gospodarske subjekte u Hercegovini, nepravednim ustrojem Mostara itd. Kakav je stav bošnjačke strane o ustavnim promjenama, najbolje svjedoči glavni strateg bošnjačke politike, bivši bosanskohercegovački premijer Haris Silajdžić koji je poručio da se Federacija ne smije ukinuti dok se ne ukine Republika Srpska.

Hrvati kao najmalobrojniji narod, iako najveći zagovaratelji promjene ustava s obzirom na neravnopravnost i postupnu transformaciju u nacionalnu manjinu, i dalje lutaju. Hrvatsko političko vodstvo još nema viziju i strategiju kakvu bosanskohercegovački Hrvati zapravo žele. Konsenzus i lijevih i desnih političkih opcija postoji u vezi s potrebom za očuvanjem državnosti BiH, da je BiH domovina hrvatskoga naroda, te u vezi s potrebom ustavnih promjena, no detaljnija strategija kako bi BiH trebala izgledati još ne postoji.

Ustavna neravnopravnost u entitetima dovela je do toga da su Hrvati danas najveći zagovaratelji jačanja državnih institucija. Da sve ide u tom smjeru, potvrđuju i inicijative hrvatske strane o prenošenju ovlasti na državu: javni RTV servis, zakon o visokom obrazovanju, ministarstvo obrane i unutarnjih poslova, ministarstvo poljoprivrede, PDV itd.

Zbog obezglavljenosti hrvatske politike u BiH, pojavljuju se brojne inicijative o okupljanju hrvatskih stranaka bilo da je riječ o stranačkim inicijativama ili pak onoj najozbiljnijoj uzoritoga kardinala Vinka Puljića koji poziva na osnivanje Foruma Hrvata u BiH. Riječ je o instituciji koja bi okupljala sve hrvatske stranke u BiH te znanstvene i kulturne organizacije s hrvatskim predznakom. Njegova zadaća bila bi izrada strategije i prijedloga hrvatske strane o budućem ustavnopravnom uređenju BiH. HDZ i desetak hrvatskih oporbenih stranaka u BiH slažu se da treba jačati općine i državu, no središnja razina vlasti i dalje je upitna. U optjecaju je nekoliko prijedloga: osnivanje hrvatske federalne jedinice koje podupire najveći broj Hrvata, potom kantonalna BiH, BiH ustrojena kao država regija te BiH sastavljena od provincija. Bez obzira na nazive središnje razine vlasti, najbitnije su ovlasti te razine, o čemu također ne postoji konsenzus.

S obzirom na pat-poziciju, jasno je da jedino međunarodna zajednica, ako joj je to u interesu, može pritiskom na srpsku stranu političkim ili ekonomskim sankcijama pokrenuti i natjerati srpsko političko vodstvo da napokon krene u izmjenu ustava. U suprotnom, BiH će i dalje biti europsko neželjeno dijete koje će zbog financijske neodrživosti tolikih razina vlasti morati potonuti. Europa bi tako, namjerno ili ne, u svome dvorištu i dalje imala poligon na kojemu bi mogla provoditi pokuse.

I hate to break it to you but this is an ENGLISH forum, wtf is all this?

[herceg_jadran]

BOSNIA: A DECADE AFTER DAYTON, CRISIS DEEPENS


Sarajevo, 29 Sept. (AKI) - Ten years after the signing of the Dayton peace agreement, which ended civil war in Bosnia in November 1995, the country faces a political crisis and centrifugal forces are on rise, despite the efforts of the international community to strengthen central government. Under the Dayton accord, the country was divided into two entities, the Federation of Bosnia-Herzegovina (FBH), comprising majority Muslims and minority Croats, while Serbs, as the second biggest nationality, were granted their own entity, Republika Srpska (RS) with large autonomy and most state attributes.

The high representative of the international community, which safeguards peace in Bosnia, Paddy Ashdown, has for the past three years been gradually stripping the entities of their powers strengthening central government, despite Serb protests.

But Croats, who represent 17 per cent of Bosnia’s population, have intensified the drive for their own entity, saying they were deprived of basic human rights in FBH. Ivo Miro Jovic, a Croat who currently chairs Bosnia’s three-man rotating state presidency, told daily “Oslobodjenje” on Thursday the Federation was “a prison for Croats”. He said the third entity was the only way out of crisis. “If the two nationalities have their own entities, why shouldn’t there be a third”.

Jovic had earlier compared the present arrangement to three people sleeping in a room with two beds which, in his words, leaves Croats sleeping on the floor. “FBH is a prison for Croats and we have no rights whatsoever”, he said.

As the tenth anniversary of signing of the peace agreement nears, the international community has been calling for the revision of the Dayton accord to strengthen central government, which suits majority Muslims. Serbs, on the other hand, want to retain RS with the same prerogatives granted at Dayton, while Croats call for a review of the accords and the creation of their own entity.

Ashdown’s reformist efforts, after the creation of joint customs services and a joint army, stumbled on the attempt to create a unified police force, which RS government and parliament persistently refuse. In retaliation, Ashdown has slapped financial sanctions on RS ruling Serbian Democratic Party (SDS), which responded by threatening to pull out of government and institutions on all levels, creating a major political crisis.

Dragan Covic, president of the Croatian Democratic Union (HDZ), the main Croat political force in Bosnia, has said the party’s Main Committee will officially put forward a demand for a third entity at a meeting in early October. Sarajevo newspapers today heralded bleak prospects for the Dayton anniversary, saying “SDS threatens with new government crisis, HDZ with third entity”.





Croats lack protection in Bosnia as Islamists put threats

10:12 2005-09-29
Croats in the northeastern Bosnian town of Brcko have asked local authorities to protect them, after receiving threats from an extremist Islamic group in the nearby village of Gornja Maoca, according to local media.

Brcko is a multi-ethnic town under international control, with a mixed Muslim, Croat and Serb population, but a community of Wahhabi Muslims has settled nearby, preaching the most radical form of Islam.

Bosnia's majority Muslim population has radicalised since the 1992-1995 civil war when hundreds of mujahadeen from other Muslim countries came to fight on their side - with many remaining in the country. Gornja Maoca Wahabi leaders recently said that Catholic Croats were “the worst kind of crusaders” and should all be exterminated.

Brcko Croat leader, Anto Domic, said that “Croats in the Brcko area live in fear” and called on the local authorities to protect them against Wahhabi threats. Domic said it was unbelievable that neither Brcko officials nor institutions reacted to the threats and demanded that the municipal parliament examine the issue, AKI reports.

[herceg_jadran]

BOSNIA: CROATS UP THEIR DEMANDS


Belgrade, 6 Sept. (AKI) - Bosnian Croats, dissatisfied with organisation of the state, demand a complete overhaul of the apparatus or their own entity, a Croat member of the collective state presidency, Ivo Miro Jovic, said on Tuesday. Croats make up around 17 per cent of and a Serb, told the Belgrade daily Politika that a decade after the Dayton accords that ended the civil war in Bosnia, the document should be revised to grant Croats equal rights with Muslims and Serbs.

Under the Dayton agreement, Bosnia was divided into two entities, the Muslim-Croat
Federation and the Serb entity, Republika Srpska, with all state attributes, including parliament, government, army and police. Jovic said it was like putting three people in a room with two beds.

“In such a situation someone has to sleep on the floor, or share bed with the other person, and if that person is much bigger, then you can imagine what conditions for a good sleep you have”, said Jovic. That was, in his words, the position of Bosnian Croats, sharing power with majority Muslims.

He pointed out that for the past 15 years Croats couldn’t get the permission to build a new Catholic Church in the capital Sarajevo, while all mosques damaged in the war were reconstructed and scores of new ones were built. All local institutions, including television, were dominated by Muslims and streets were named after Muslim historical figures, leaving no room for Croats, he complained.

Jovic said Croats should have their own entity and self-rule, or the country should be organized on three government levels, with regional autonomy for each nationality, with loose ties on central level, which would comprise foreign and trade policy and monetary system. This would, according to Jovic, protect Croats and Serbs from Muslim domination.

The high representative of the international community, which safeguards peace in Bosnia, British diplomat Paddy Ashdown, has been gradually reducing powers of Republika Srpska and of the Muslim-Croat federation, and strengthening the central government structure. But Jovic, like Bosnian Serbs, said he opposed centralised government because it would give the upper hand to majority Muslims.

Jovic alleged that all of Bosnia was hostage to mujahadeen from Islamic countries, who remained in the country after the war, and wielded a strong Islamic influence on local people and institutions. “We are now all their hostages and hostages of a police which represents serious barriers on our joining European integration”, Jovic said.

[Michael Buckley]

Herceg,thanks for your translation. I hope that no more conflict erupts in BIH

[herceg_jadran]

thanks..yeh me to..hope they do find a viable solution.but it will be hard becuase there are many differing and conflicting ideas to a solution on all ethnic sides..